POSADA - APOLLO 11

NIL ARMSTRONG [ Neil A. Armstrong ]
Misija	Datum	Dužnost	Primjedba
Gemini VIII	16. Mart, 1966.	Pilot
Apollo 11	20-24. Jul, 1969.	Komandir	Prvi kročio na Mjesec

BAZ OLDRIN [ Buzz Aldrin ]
Misija	Datum	Dužnost	Primjedba
Gemini XII	11-15. Novembar, 1966.	Pilot	Poslednja Gemini misija
Apollo 11	20-24. Jul, 1969.	Pilot LM	Drugi kročio na Mjesec

MAJKL KOLINS [ Michael Collins ]
Misija	Datum	Dužnost	Primjedba
Gemini X	18-21. Jul, 1966.	Pilot	Treći u šetnji svemirom
Apollo 11	20-24. Jul, 1969.	Pilot CM

Apollo 11

“That's one small step...”

Početkom šezdesetih godina tadašnji predsednik Sjedinjenih Država, George Kennedi, obraćajući se Kongresu najavio je smio i ambiciozan plan da do kraja decenije Amerika  na Mjesec pošalje čovjeka i zatim ga bezbjedno vrati na Zemlju. 

U trenutku dok je držan ovaj govor, a to je bilo 25. Maja, 1961. Amerikanci su imali ukupno 15 minuta iskustva u astronautskim letovima. Ipak, osam godina kasnije, iz Svemirskog cetra G. Kennedi, lansiran je kosmički brod "Apolo 11"
sa tri člana posade u misiji čiji je zadatak bio spuštanje na Mjesec i zatim bezbjedno vraćanje na Zemlju.

Bio je to jedan od onih događaja koji sa novinskih stranica i TV emisija odlaze direktno u istoriju čitave civilizacije. Kraj misije označio je i kraj trke za Mjesec, vrlo tijesne trke između SSSR-a i SAD. Nakon ove misije istraživanje svemira polako je prešlo iz ruku političara u ruke naučnika.

M I S I J A

- "Apolo 11" je na svoj put krenuo iz Svemirskog centra Kennedi (Florida) 16. Jula, 1969.
u 13:32:00. U orbiti oko Zmlje je proveo 2 sata i 33 minute nakon čega su ponovo uključeni motori kako bi brod dobio dodatno ubrzanje i savladao gravitaciju Zemlje za let ka Mjesecu.

plan misije slijetanje modula na mjesečevu površinu

Nakon 75 sati i 50 minuta leta brod je ušao u eliptičnu orbitu oko Mjeseca pod nagibom od 1,25 stepeni u odnosu na ravan Mjesecevog ekvatora. Orbita Apolla je zatim "zaokružena" kada je (vrijeme: 80:12) uključen pogonski motor servisnog modula. Za svaki krug oko Mjeseca Apollu je trebalo 2 sata. Za vreme obletanja površina Mjeseca je fotografski snimana radi prikupljanja detaljnih podataka o regionalnoj lunarnoj geologiji. Posle 100 sati i
14 minuta od početka misije astronauti Armstrong i Oldrin ulaze u lunarni modul "Orao"
i provjeravaju sve sisteme modula. Zatim (101:36) uključuju motor modula koji za narednih 29 sekundi rada "šalje" modul ka povrsini Mjeseca. Motor je u fazi slijetanja uključen još jednom radi korekcije leta. Konačno posle 102 sata 45 minuta i 40 sekundi od starta misije lunarni modul "Orao" dotiče površinu.

M J E S T O S L E T A N J A

 Mjesto slijetanja na mjesečevu površinu Mare Tranquillitatis (More Tišine)

Mare Tranquillitatis (More Tisine)

0°4'5"N, 23°42'28"E

More Tišine je izabrano za sletanje prve zemaljske letjelice zbog prostranog blagog i ravnog terena. To područje međutim obiluje malim kraterima i neposredno prije sletanja Armstrong je morao ručno da upravlja lunarnim modulom. Konačno modul se spustio nekih 6 km dalje od planiranog mjesta, na oko 400 metara zapadno od kratera West i oko 20 km
jug-jugozapadno od kratera Sabina D. To područje je prekriveno krhotinama stijena veličine od sitnih parčića do gotovo jednog metra.

N A M J E S E C U

Odmah nakon sletanja Armstrong i Oldrin, kao mjeru predostrožnosti, pipremaju lunarni modul za uzletanje. Na zahtjev astronauta planirani sati spavanja su preskočeni i Armstrong i Oldrin počinju pripreme za izlazak iz modula.

Izlazak N. Armstronga na Mjesečevu površinu i otisak stopala.

Prvi je izašao Armstrong. Njegov prvi korak usljedio je tačno 109:24:19 od početka misije. On odmah prikuplja uzorke stijena za slučaj da misija bude ugrožena i da lunarni modul mora odmah da uzleti. Zatim iz modula izlazi i Oldrin. Na Mjesecu je postavljen seizmometar i specijalno ogledalo za laserske zrake upućene sa Zemlje. Najzad, za nogu postolja modula “Orla” pričvršćena je izgravirana ploča u znak sjećanja na ovaj važan događaj. Šetnja astronauta je trajala nešto više od dva sata. Nakon toga oni odlaze u “Orao” na odmor.

M E M O R I J A L N A P L O Č A

memorijalna ploča

U znak sjećanja velikog događaja stupanja na Mjesec, za platformu lunarnog modula pričvršćena je ploča sa upisanim datumom prve posjete Mjesecu i ucrtanom kartom Zemlje.

Na ploči piše :

“HERE MEN FROM THE PLANET EARTH

FIRST SET FOOT UPON THE MOON

JULY 1969 A.D.

WE CAME IN PEACE FOR ALL MANKIND.”

Ovu poruku su potpisali:

Predsednik SAD Richard Nixon i clanovi posade Apola 11, Neil A. Armstrong, Buzz Aldrin
i Michael Collins. 

P O V R A T A K

Povratak sa Mjeseca počeo je posle 21 sata
i 36 minuta od sletanja (124:22 od poč. misije) Usljedilo je spajanje sa komandnim modulom i polazak ka Zemlji. Misija se okončala spuštanjem u Pacifik (13° 19'N
i 169° 9'W) 24. Jula u 16:50:35 a ukupno je trajala 195 sati 18 minuta i 35 sekundi. Zatim je usljedilo višegodišnje izučavanje donijetih uzoraka Mjeseca, analizirani su rezultati misije itd. Astronauti su, zbog eventualne zaraženosti posle posjete drugom svijetu stavljeni u tronedeljni karantin da bi se nakon toga utvrdilo da su zdravi i u dobroj fizičkoj kondiciji. Ova mjera, stavljanje astronauta u karantin nakon dolaska sa Mjeseca, je ukinuta nakon što je postalo jasno da je naš nebeski susjed biološki mrtvo tijelo.

Danas tri mala kratera u neposrednoj blizini spuštanja prvih ljudi na Mjesecu nose nazive po imenima članova posade Apola 11 : Armstrong, Aldrin i Collins.

A P O L L O 11 i N L O !?

Prema riječima NASA-inog astronauta Neil Armstronga vanzemaljci na Mjesecu imaju bazu i rekli su nam da odbijemo i da se klonimo Mjeseca. Prema do ovog trenutka nepotvrđenim izvještajima, i Neil Armstrong i Edwin "Buzz" Aldrin su vidjeli NLO-e kratko nakon povijesnog slijetanja na Mjesec Apollom 11, 21. srpnja 1969. “Sjećam se kako je jedan astronaut upozorio na "svijetlo" u ili na krateru za vrijeme televizijskog prijenosa, nakon kojeg je kontrola tražila podrobnije informacije. Ništa se više o tome nije čulo.” Prema riječima bivšeg NASA-inog radnika Otto Bindera, nepoznata radio postaja je vlastitim VHF prijemnikom presrela NASA-in signal i uhvatila slijedeći razgovor :

Neil A. Armstrong	Šta je to ?
Edwin Aldrin	Imate razlog za javljanje ?
- beep -
NASA.	Ne brinite, držite se programa !
- beep -
Neil A. Armstrong	Moj Bože, nemoguće, to je fantastično, ne bi nikada zamislili !
- beep -
NASA.	Znamo za to, pođite na drugu stranu !
- beep -
Neil A. Armstrong	Šta je to za jednu stvar ? Nemoguće… Bože… Šta je to ?
Edwin Aldrin	Recite šta je to ?
NASA.	Zemijenite frekvenciju, upotrijebite tango, tango !
- beep -
Neil A. Armstrong	Konačno je to oblik života !
- beep -
NASA.	Zamijeni frekvenciju, upotrijebi bravo tango, bravo tango, izaberi jezbel, jezbel !
- beep -
Neil A. Armstrong	… ja …. to je nemoguće … !

Također, neimenovanim radioamaterima sa snažnim VHF prijemnicima je uspjelo razbiti sigurnosne sisteme i slušati sledeći razgovor, kojeg je N.A.S.A. cenzurirala za ostalu javnost :

NASA.	Šta je tamo ? Kontrola misije poziva Apollo 11…
Neil A. Armstrong	Ta, ta “Djeca” su velika, Gospode ! O MOJ BOŽE ! Nebiste mi vjerovali Kažem vam, ovdje ima i drugih svemirskih letjelica, poredanih na drugom kraju kratera. Oni su na Mjesecu, gledaju nas!

Stanoviti profesor, koji je želio ostati anoniman, bio je uključen u diskusiji sa Neil Armstrongom za vrijeme NASA-inog simpozija.

Profesor	Šta se STVARNO dogodilo gore sa Apollom 11 !?
Neil A. Armstrong	Bilo je nevjerovatno, naravno uvijek smo znali da postoji mogućnost, činjenica je, da smo bili upozoreni ! Svemirska stanica ili grad na Mjesecu nikad nije bio upitan.
Profesor	Kako mislite “upozoreni” !?
Neil A. Armstrong	Ne mogu ići u detalje, osim kazati kako su njihovi brodovi bili daleko superiorniji nad našima i po veličini i po tehnologiji. Ej, bili su veliki ! … i prijeteći… Ne, nema sumnje o postojanju svemirske postaje.

Profesor	Ali NASA je imala i druge misije poslije Apolla 11 !?
Neil A. Armstrong	Naravno – NASA je morala to učiniti, i nije mogla riskirati paniku na Zemlji. Bilo je to stvarno brzo grabljenje i brzo povlačenje.

Prema riječima Dr. Vladimira Azhazha - "Neil Armstrong je poslao poruku Kontroli Misije da su ih dva velika, misteriozna objekta promatrala nakon što su se spustili nedaleko mjesečeva modula. Ali ova poruka nikada nije predočena javnosti jer ju je NASA cenzurirala."

Prema riječima Dr. Aleksandra Kasantseva - Buzz Aldrin je filmom u boji snimio NLO iz modula, i nastavio ih snimati nakon što su on i Armstrong izašli vani. Armstrong je potvrdio priču ali je odbio ići u detalje, više nego što je NASA dozvolila.

Slike NLO-a koje su napravili Neil A. Armstrong i Buzz Aldrin prilikom posjeta Mjesecu

O S N O V N I P O D A C I O M I S I J I

· Apolo 11 je lansiran iz Svemirskog centra Kennedi [Kennedy Space Center] sa lansirnog mjesta 39A.

· Brod se nakon 102:45:40h leta spustio na Mjesec u More Tisine [Mare Tranquillitatis] na 0.67 N, 23.47 E.

· Kosmonauti su istražili oko 250 metara Mjesceve povrsine.

· Uzeto je i na Zemlju donešeno 21,7 kg uzoraka.

· Ukupno, posada je na Mjesecu provela 21 h, 38 min i 21 sec. [od sletanja do uzletanja LM] 

· Misija je okončana spuštanjem komandnog modula u Pacifik na 13° 19'N i 169° 9'W 

· Cijela misija je trajala 195:18:35

T O K M I S I J E A P O L L O 11

Događaj	Datum i Vrijeme (UT)	Vrijeme Misije
Lansiranje	16 Jul, 13:32:00	00:00:00
Lunarno ubrzanje	16 Jul, 16:16:16	02:44:16
Spajanje CSM-LM	16 Jul, 16:65:03	03:24:03
Ulaz u orbitu oko Mjeseca	19 Jul, 17:21:50	75:49:50
Razdvajanje CSM-LM	20 Jul, 18:11:53	100:39:53
Sletanje na Mjesec	20 Jul, 20:17:40	102:45:40
Provjera sistema	21 Jul, 02:39:33	109:07:33
Prvi korak na Mjesecu	21 Jul, 02:56:15	109:24:15
Uzletanje LM	21 Jul, 17:54:01	124:22:01
Spajanje LM-CSM	21 Jul, 21:34:00	128:03:00
Ubrzanje ka Zemlji	21 Jul, 16:54:42	135:23:42
Sletanje na Pacifik	24 Jul, 16:50:35	195:18:35

CSM - [Command Service Module] Komandno servisni modul

CM - [Command Module] Komandni mmoul

LM - [Lunar Module] Lunarni modul

Š T A J E A R M R S T R O N G R E K A O

U najčuvenije rečenice ikada izgovorene spada i ona Armstrongova nakon što je kročio na Mjesec. Ona glasi : "That's one small step for man, one giant leap for mankind." Rečenici nedostaje jedno slovo. Armstrong je negirao grešku sve dok mu nisu pustili snimak. U pitanju je slovo 'a' [neodređeni član] između 'for' i 'man' pa rečenica zapravo treba da glasi ovako : "That's one small step for a man, one giant leap for mankind".